Lakaza CAS 80498-15-3
Lakaza je polifenol oksidaza koja sadrži bakar, a obično postoji u dimernom ili tetramernom obliku. Lakazu je prvi otkrio japanski znanstvenik Yoshi u ljubičastoj boji eukaliptusa, a potom je pronađena i u gljivama, bakterijama i kukcima. Krajem 19. stoljeća, GB Etranel ju je prvi izolirao kao aktivnu tvar otvrdnutu sirovom bojom i nazvao je lakaza. Glavni izvori lakaze u prirodi su biljna lakaza, životinjska lakaza i mikrobna lakaza. Mikrobna lakaza može se podijeliti na bakterijsku lakazu i gljivičnu lakazu. Bakterijska lakaza se uglavnom izlučuje iz stanice, dok se gljivična lakaza uglavnom distribuira izvan stanice, što je trenutno najproučavaniji tip. Iako biljna lakaza igra važnu ulogu u fiziološkim procesima sinteze lignoceluloze i otpornosti na biološke i abiotske stresove, struktura i mehanizam biljne lakaze nisu poznati.
ARTIKAL | STANDARD |
Ukupan broj bakterija | ≤50000/g |
Teški metal (Pb) mg/kg | ≤30 |
Pb mg/kg | ≤5 |
Kao mg/kg | ≤3 |
Ukupni koliformni MPN/100 g | 3000 |
Salmonela 25 g | Negativan |
Boja | Bijela |
Miris | Blaga fermentacija |
Sadržaj vode | 6 |
Lakaza može katalizirati oksidaciju više od 200 različitih vrsta tvari, široko se koristi u prehrambenoj, tekstilnoj, papirnoj i drugim industrijama. Lakaza ima svojstvo oksidacije fenolnih tvari, koje se mogu pretvoriti u polifenol okside. Sami polifenol oksidi mogu se polimerizirati u velike čestice, koje se uklanjaju filtracijskim membranama. Stoga se lakaza koristi u proizvodnji pića za bistrenje pića. Lakaza može katalizirati fenolne spojeve u soku od grožđa i vinu bez utjecaja na boju i okus vina. Lakaza se dodaje u završnom procesu proizvodnje piva kako bi se uklonio višak reaktivnih vrsta kisika i polifenol oksida, čime se produljuje rok trajanja piva.
25 kg/bačva

Lakaza CAS 80498-15-3

Lakaza CAS 80498-15-3